 Hladna noc 4. oktobra 1957 smatra se pocetom ere slanja raketa u Svemir. Sovjetska noseca raketa R-7 ispaljena je ka nebu te istorijske veceri iz centralnoazijske pustinje Kizilkum, oko 150 kilometara istocno od Aralskog slanog jezera (17160 km2) na granici izmedju Kazakstana i Uzbekistana.
Na vrhu rakete nalazila se 84 kg teska kugla sa imenom SPUTNIK. Znacajno doba u svjetskoj istoriji mogla je da otpocne, doba otkrica i pronalazaka! Uskoro ce covjek da kruzi oko Zemlje, seta po Mjesecu.
Snazna sovjetska raketa R-7 koja je ispalila 1957. g. SPUTNIK bila je veliki izazov za Zapad. Sovjetski naucnici vodjeni legendarnim konstruktorom raketa Sergejem Korolevim, napravili su mocnu raketu koja je mogla da posalje nuklearnu bombu na SAD. Samo mjesec dana kasnije iz Centralne Azije se ispaljuje i SPUTNIK 2, svemirski brod 6 puta tezi od prethodnika. Cuveni pas Lajka je bila jedini putnik i nije prezivjela putovanje. Americki odgovor te 1957. g. zvao seExplorer 1, tezak samo 14 kg. Iste godine salju Rusi u Orbitu SPUTNIK 3, tezak 1,5 tona.
Amerikanci i Rusi su cijelo vrijeme poboljsavali tehniku, ali je osnovni problem ostao isti. Da bi se jedan predmet ispalio iz Niske Zemljine orbite potrebna je brzina izmedju 27360 i 28970 km/sat. Veci teret zahtijeva snazniju raketu zbog cega su Rusi imali veliku prednost sa R-7.
Samo 15 godina kasnije, nakon posljednjeg APOLLO-vog putovanja na Mjesec decembra 1972, sve je vec bilo gotovo. Svemirski brodovi se slave pocetkom 80-tih godine kao tehnoloska cuda. Uskoro ce se pokazati lako ranjiva, izuzetno skupa i opasna. Posto se brodovi nisu mogli kretati iznad tzv. Niske Zemljine orbite, staze oko Zemlje izmedju 200 i 2000 km u vis, nista novo se nije moglo ni istraziti. Povrh svega desila se u Teksasu 2003. godine eksplozija svemirskog broda Columbia kada je svih sedam clanova posade poginulo. Specijalna komisija je tada utvrdila da nema ni smisla ni potrebe da se ljudi ponovo salju u brodovima.
Americki predsjednik George W. Bush formulise nacionalni plan za narednih 50 godina. Najinteresantnije je da do 2020. g. americki astronauti treba da posjete Mjesec, a onda i Mars. USA narucuje nove rakete, planira nove baze na Mjesecu i unosi interesovanje, zivost i avanturizam koji je u javnosti, kad se radi o astronomiji, bio izuzetno prisutan 60-tih i 70-tih proslog vijeka.
preneseno i prevedeno iz National Geographic
/webmaster
|
