 Najvažniji svjetski dokument od industrijske revolucije „Kjoto protokol“, kojim su se najrazvijenije zemlje na planeti obavezale da će smanjiti emisiju štetnih gasova, stupa danas na snagu, piše današnji Blic.
Sporazumom koji je potpisala 141 država, među kojima i 30 industrijskih giganata (bez SAD i Australije) predviđeno je da se do 2012. godine za 5,2 odsto smanji emisija ugljen-dioksida u Zemljinoj atmosferi.
SAD kao zemlja koja najviše zagovara globalizaciju nije pristala da potpiše sporazum. Zajedno sa Australijom ova vojno i ekonomski najmoćnija zemlja svijeta odgovorna je za trećinu gasova štetnih po životnu okolinu. Predsjednik Buš brani svoj stav i stav svoje administracije time da mnoge zemlje potpisnice nemaju ni znanja ni resurse da bi potpisano sproveli u djelo tako je sve manje-više besmisleno. Čini se ipak da je nešto drugo po srijedi - profit je važniji od budućnosti Zemaljske kugle.
Upravo je rast ugljen-dioksida u atmosferi glavni krivac za efekat staklene bašte i globalno zagrijavanje Zemlje, što je dovelo do uragana, suša, poplava i toplotnih udara u kojima je tokom poslednjih nekoliko godina život izgubilo na milione ljudi. S obzirom na to da se većina ugljen-dioksida u atmosferu ispušta sagorjevanjem fosilnih goriva (nafta i ugalj), pitanje pronalaska alternativnih vodova energije izbilo je u prvi plan.
Trenutno od nafte zavisi 90 odsto cjelokupnog transporta, proizvodnje hrane, lekova i hemikalija na zemlji. Procjene su da će nam 2030. godine biti potrebno 60 odsto više energije, a zaliha nafte ima još za oko četiri decenije. Istovremeno prema podacima UN u narednih 30 godina proizvodnja hrane moraće da se poveća za 60 odsto na globalnom nivou da bi se pratio rast svetske populacije. Međutim, to neće biti moguće jer efekat staklene bašte i globalno zagrjevanje značajno će smanjiti površinu poljoprivredno obradivog zemljišta.
Ukoliko se nastavi trend globalnog zagrjevanja, prosečna temperatura na Zemlji će do 2100. porasti za čak 5,8 stepeni Celzijusa. Primjera radi, od 1900. do 1990. ta temperatura je porasla za svega 0,6 Celzijusa. Prema podacima Američke svemirske agencije (NASA), 2005. će biti najtoplija godina u svjetskoj istoriji. Koliko je situacija ozbiljna, odnosno koliko čovjek razvojem industrije tome doprinosi svjedoči i podatak da su do sada najtoplije godine u istoriji bile 1998, 2002, 2003. i 2004. Pravu cijenu efekata staklene bašte je nemoguće izračunati i ona se mjeri hiljadama milijardi dolara, upozoravaju stručnjaci. Od zagađenosti vazduha, vode i posledica kiselih kiša umiru milioni ljudi, a prirodni eko sistem Zemlje ne može da nadoknadi pričinjenu štetu, piše dalje beogradski Blic.
Esencijalno rešenje za začarani krug između globalnog zagrjevanja, emisije štetnih gasova i rasta potrošnje energije predstavlja okretanje ka jeftinoj obnovljivoj energiji iz prirodnih izvora - sunca, mora i vjetra. Što pre to dopre do svijesti šefova kompanija i država, planeta će izbjeći krizu u kojoj će stradati milioni nedužnih.
izvor: A. Petrović/Blic
/webmaster
|
